Donald Trump je rekao da ukrajinski predsjednik može okončati rat s Rusijom “ako to želi”, ali da “Ukrajina neće ulaziti u NATO” kao dio mirovnog sporazuma.
Nekoliko sati prije nego što je trebao ugostiti Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući, Trump je također rekao da “nema povratka” Krimskog poluotoka, koji je Moskva ilegalno anektirala 2014., osam godina prije nego što je pokrenula svoju potpunu invaziju, piše BBC.
Trumpove izjave uslijedile su nakon njegovog summita s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom na Aljasci, nakon kojeg je američki predsjednik odustao od zahtjeva za prekid vatre i umjesto toga pozvao na trajni mirovni sporazum.
Nakon što je kasno u nedjelju stigao u SAD, Zelenski je ponovio svoj poziv za učinkovitije garancuije saveznika.
Američki izaslanik je u nedjelju izjavio da je Putin pristao na mogući sigurnosni pakt sličan NATO-u za Ukrajinu, dok se ruski predsjednik dosljedno protivio ideji pridruživanja Ukrajine vojnom savezu.
U nedjelju navečer na svojoj platformi Truth Social, Trump je rekao: „Predsjednik Ukrajine Zelenski može gotovo odmah prekinuti rat s Rusijom, ako to želi, ili može nastaviti borbu.“
„Sjetite se kako je počelo. Nema vraćanja Krima koji je Obama dao, prije 12 godina, bez ispaljenog metka i nema ulaska u NATO od strane Ukrajine. Neke se stvari nikad ne mijenjaju!!!“, dodao je Trump.
Prije Trumpovog povratka na vlast u siječnju, zemlje NATO-a su se složile oko “nepovratnog puta” Kijeva prema članstvu u savezu.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, zajedno s europskim čelnicima, uključujući britanskog premijera Sir Keira Starmera, pridružit će se Zelenskom u ponedjeljak u Washingtonu na razgovorima o budućnosti Ukrajine.
Prisutni su i francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, njemački kancelar Friedrich Merz, finski predsjednik Alexander Stubb i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Nije jasno koliko će ih ići u Bijelu kuću.
Trump je kasnije dodao: “Veliki dan u Bijeloj kući sutra. Nikada nisam imao toliko europskih čelnika odjednom. Velika mi je čast ugostiti ih!!!”
Zelenski je na društvenim mrežama objavio da je “zahvalan” na Trumpovom pozivu. “Svi dijelimo snažnu želju da se ovaj rat brzo i pouzdano okonča”.
Također je udvostručio potrebu za učinkovitim sigurnosnim jamstvima saveznika, “ne kao što je bilo prije godina… kada je Ukrajina dobila takozvana ‘sigurnosna jamstva’ 1994., ali ona nisu funkcionirala”.
„Naravno, Krim se tada nije trebao odreći“, dodao je. „Baš kao što Ukrajinci nisu odustali od Kijeva, Odese ili Harkiva nakon 2022.“
Čini se bez presedana u moderno doba da toliko šefova država putuje s tako malo najave preko Atlantika na ono što je u biti krizni sastanak u ratno vrijeme, što naglašava nevjerojatno visoke uloge.
Diplomatski izvori kažu da su europski dužnosnici zabrinuti da bi Trump mogao pokušati prisiliti Zelenskog da pristane na uvjete, nakon što je ukrajinski čelnik isključen sa sastanka Trumpa i Putina na američkom tlu prošlog petka.
No američki državni tajnik Marco Rubio rekao je za BBC-jevog američkog partnera CBS-a da je svaka sugestija da bi Trump mogao prisiliti Zelenskog da prihvati mirovni sporazum “glupi medijski narativ”
Čini se da čelnici NATO-a također žele izbjeći ponavljanje Zelenskog posjeta Ovalnom uredu u veljači, koji je naglo završio nakon svađe s Trumpom i američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom.
Sukob – u kojem je Trump optužio Zelenskog za “kockanje s Trećim svjetskim ratom” – narušio je odnose Washingtona i Kijeva.
No, europski čelnici od tada marljivo rade iza kulisa kako bi popravili odnos. Ukrajinski čelnik je treniran da govori u smislu sklapanja dogovora – jezikom koji rezonira s Trumpom.
U aprilu je Ukrajina potpisala sporazum o mineralima koji je SAD-u dao financijski udio u zemlji, a Trump i Zelenski su privatno razgovarali u Vatikanu prije pogreba pape Franje. Ukrajina je jasno dala do znanja da je spremna platiti američko oružje.
Do jula su dvojica čelnika obavila telefonski razgovor koji je ukrajinski predsjednik opisao kao “najbolji razgovor koji smo ikada vodili”. U međuvremenu, Trump je počeo izražavati ogorčenje zbog neumoljivog ruskog napada u Ukrajini. Nazvao je Putina “potpuno ludim”, drastično skratio rok za mirovni sporazum i zaprijetio ekonomskim sankcijama Moskvi.
Dok se ove rasprave nastavljaju, ruske snage nastavljaju napredovati na bojnom polju. Sada okupiraju gotovo petinu Ukrajine otkako je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju u februaru 2022.
U nedjelju je održan virtualni summit između Zelenskog i takozvane koalicije voljnih – skupine zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, koje su se obvezale štititi mir u Ukrajini nakon što se on postigne.
Nakon toga, Emmanuel Macron je novinarima rekao da je njihov plan “predstaviti ujedinjeni front” za razgovore s Trumpom u ponedjeljak.
Zelenski i čelnici NATO-a rekli su da žele saznati više nakon što je američki izaslanik Steve Witkoff rekao američkoj televiziji da je Putin u petak pristao na “snažna sigurnosna jamstva koja bih opisao kao revolucionarna”.
Witkoff je kazao da bi takav sporazum mogao omogućiti Europi i SAD-u da zaštite Ukrajinu od daljnje agresije obrambenim sporazumom sličnim NATO-ovom.
„Uspjeli smo izboriti sljedeći ustupak: da Sjedinjene Države mogu ponuditi zaštitu sličnu članku 5, što je jedan od pravih razloga zašto Ukrajina želi biti u NATO-u“, rekao je Witkoff za CNN u nedjelju.
Putin se dugo protivi ulasku Ukrajine u NATO, a Witkoff je rekao da bi taj aranžman mogao biti alternativa ako Ukrajinci “mogu živjeti s tim”. U razgovorima s europskim saveznicima nakon summita na Aljasci, Trump je rekao da je Putin ponovio da želi ključne regije Donjeck i Lugansk koje čine Donbas, istočnu Ukrajinu, prema europskim dužnosnicima.
No na nedjeljnom virtualnom summitu s čelnicima NATO-a, Zelenski je naglasio da ukrajinski ustav onemogućuje odustajanje od teritorija – i da bi o tome čelnici Ukrajine i Rusije trebali raspravljati samo na trilateralnom summitu sa SAD-om.
Američki državni tajnik, u međuvremenu, pokušao je ublažiti nade da bi sporazum o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Europi u posljednjih 80 godina mogao biti neizbježan.
„Još smo daleko“, rekao je Rubio u nedjelju.
