Centralna izborna komisija je 4. maja donijela odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora 2022. godine. Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležne bh. vlasti trebale su osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, ali to se još nije dogodilo. Zbog toga su najviši međunarodni predstavnici u BiH uputili pismo Vijeću ministara u kojem upozoravaju da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente kako bi zaštitila održavanje općih izbora. Sve oči kako domaćih tako i stranih političara uprte su u Vijeće ministara koje bi u ponedjeljak trebalo odlučivati o budžetu odnosno novcima predviđenim za održavanje izbora drugog oktobra ove godine.
Ministarstvo finansija BiH je Nacrtom budžeta planirala 2,8 miliona maraka manje nego je potrebno za provedbu izbora, naglasili su predstvnici CIK-a. Upozoreno je da je danas krajnji rok za donošenje te odluke, ali to se ipak nije desilo. Vijeće ministara, na čijem dnevnom redu se nalazi ovogodišnji budžet, zakazano je za ponedjeljak.
Država je dužna prema projekciji koju je CIK dostavio u iznosu od 12 miliona i 700 hiljada maraka koliko je potrebno za realizaciju i održavanje izbora. Kasnije je zahtjev CIK a povećan na iznos od oko 15 miliona maraka, vezano za funkcionisanje CIK-a. I jedno i drugo mora biti predviđeno budžetom., ali moraju biti odvojeni. Prevashodno je obezbjediti iznos za izbore.
Prema zakonu, rokovi su probijeni sredinom maja, ali još uvijek nije kasno naglašava Vehid šehić, bivši član CIK-a BiH.
Prevashodno je potrebno obezbejditi sredstva za održavanje izbora a sporno novac nešto manji od 3 miliona maraka, oko kojeg se nisu složili u Vijeću ministara BiH, to je pitanje budžeta i budžetskih projekcija ali novac za izbore se mora obezbjediti, što je propisano Ustavom BiH.
Međunarodna zajednica nema dvojbe kada su sredstva za izbore u pitanju, ona moraju biti obezbjeđena i operativna.
Pritisak međunarodne zajednice, Vašingontona, Berlina, Londona je veliki. Oni mogu natjerati vlasti da usvoje budžet i osiguraju sredstva za izbore. Svi su rekli izbori su neupitni i država mora obezbjediti sredstva.
Šehić smatra da će izbori svakako morati biti održani, a tačan datum će utvrditi CIK. Zakonom je predvišeno da se izbori mogu prolongirati najdalje do mjesec dana.
Izbori će biti, a da li će biti 2 oktobra zavisi od procjene CIK-a ili trebaju biti odloženi za drugi zakonom predviđeni termin.
Šehić naglašava da bi u budućnosti, kako bi se izbjegle ovakve situacije i isčekivanja, trebalo mijenjati zakonske propise u vezi sa raspisivanjem izbora Zaključuje da kao i države u okruženju izbore treba raspisivati 90 dana ranije od njihovog održavanja, a ne pet mjeseci ranije kako je sada slučaj.
