Postoje profesije koje su izgubile bitku sa vremenom. Istovremeno, postoje i zanimanja za koja bi se moglo pretpostaviti da su zaboravljena, ali statistički podaci i tržište rada pokazuju da se i te kako cijene. Od čega zavisi opstanak određene struke? Prije svega, od odnosa ponude i potražnje. U nastavku saznajte kako po tom pitanju stvari stoje na tržištu rada BiH.
Programeri su uvijek traženi
Kako danas živimo u eri informacionih tehnologija, ne čudi što su stručnjaci iz ove oblasti među najtraženijima. Ali uprkos potražnji, situacija na tržištu nije sjajna. Po nekim procjenama, na kraju 2018. godine u BiH je radilo između 4.000 i 5.000 programera. S druge strane, iste godine je broj IT-jevaca koji su emigrirali premašio broj studenata informacionih tehnologija u sarajevskom kantonu. O tome koliko je ovaj trend štetan za lokalnu ekonomiju najbolje govori projekcija prema kojoj bi školovanje 1.000 programera popravilo bruto društveni proizvod za skoro sto miliona konvertibilnih maraka.
Nedostaju profesionalci svih profila i kvalifikacija
Nisu samo programeri deficitarna struka. U BiH su zapravo deficitarni radni profili svih nivoa obrazovanja. Primjera radi, tu su i zanatlije. Uprkos činjenici da u BiH ima skoro 400.000 nezaposlenih, tržištu rada nedostaje veliki broj zanatlija koje su emigrirale u zemlje Evropske unije. Statistike pokazuju da su to najprije građevinski radnici i radnici u metalskoj industriji. Poslodavci također dodatno upozoravaju da se za ove poslove interesuju radnici iz Turske i azijskih zemalja.
Od ostalih zanatlija na tržištu rada su trenutno najtraženiji vozači, varioci i šivači.
I srednja i visoka stručna sprema
Što se tiče srednje stručne spreme, realnoj ekonomiji u prvom redu trebaju prodavci, ugostitelji i operateri call centara. S porastom stranih firmi u regionu, raste i potreba za kvalifikovanim kancelarijskim osobljem. Pojedinci se zato odlučuju da postanu office manageri ili daktilografi. Specijalizovani kursevi za daktilografe i birotehničare spremaju polaznike za ova zanimanja, koja povećavaju njihove šanse za nalaženje posla i izvan privatnog sektora, primjera radi, u državnim institucijama poput sudova.
Kada se radi o visokoobrazovanim kadrovima, pored inžinjera, programera i medicinskih radnika, tržištu nedostaju i pravnici, ekonomisti, socijalni radnici, politikolozi i novinari, kao i nastavni kadar za razne oblasti.
Stanje u regionu nije mnogo bolje
U regionu je situacija slična. Tako, primjera radi, Srbiji nedostaje oko 30.000 zanatlija različitih profila, pokazuje jedna računica Građevinske komore Srbije, a slična situacija je i sa ostalim profesijama. Hrvatskoj, s druge strane, fali više od 2.000 IT-jevaca. Kada se napravi opšti presjek, evidentno je da cijeli Balkan ima problem sa napuštanjem kvalifikovanog kadra.
Kako sebi obezbijediti posao
Kada se radi o profesionalnom usavršavanju, potrebno je sagledati sadašnjost, ali i budućnost tržišta rada. Važno je odabrati pravu edukaciju koja pojedincu dugoročno može da donese korist. Ovaj tekst nabrojao je neka od zanimanja za koja se vrijedi školovati. Sljedeće je pitanje izbora škole. Bezbjedno okruženje, neophodne licence za rad i certifikati koji vrijede kako u zemlji, tako i u inostranstvu trebalo bi da budu prvi kriterijumi pri izboru obrazovne institucije.
