Belgija od danas preuzima šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom, a kako je u razgovoru za Fenu kazao veleposlanik BiH u Belgiji Erol Avdović, zvanično je objavljeno šest prioriteta tijekom belgijskog predsjedavanja s EU u prvih šest mjeseci 2024. To su promocija vladavine prava i demokratije, jačanje ekonomske konkurentnosti, praćenje zelene tranzicije, jačanje socijalne agende, zaštita granica i ljudi, i promicanje globalne Europe.

– Dakako, Belgija ima svoju i zajedničku europsku agendu, pri čemu se ne smije zaboraviti da praktično predsjedavanje EU obavljaju tri zemlje, jer je razdoblje od pola godine relativno kratak za velike pomake, kojima uvijek ambiciozni europski političari streme. Ta dužnost se na neki način dijeli između odlaska, a to je do 31. decembra bila Španjolska i buduće predsjedavajuće, a to će nakon Belgije, već od 1. srpnja 2024. biti Mađarska – navodi Avdović. 

Po njegovim riječima, objavljeni prioriteti ponajviše govore o sferama interesa, pa tako, promocija globalne Europe znači da će se belgijsko predsjedanje fokusirati i uz pomoć zemalja u razvoju Europe, prije svega u Africi i Aziji, za koje netko može reći da ova područja zanimaju. Belgiju – recimo više od zapadnog Balkana bez obzira na udaljenost. Potom, pitanje zaštite granica – znači konstantnu belgijsku zabrinutost za probleme ilegalne imigracije. Zelena tranzicija nije manje važna za ovu zemlju, jer je Belgija u vrhu europskih država koje se zalažu za održivi ekonomski rast i ekonomiju koja nije bazirana na fosilnim gorivima i prekomjernoj potrošnji prirodnih resursa. A to sigurno ima ili će imati posljedice i za BiH i cijelu regiju u kojoj se ugalj još eksploatira.

– Na našem bilateralnom sastanku u Briselu, njemački ambasador u Belgiji, Martin Kotthaus, a on nije jedini – pitao me je kako ide sa energetskom tranzicijom u Bosni i Hercegovini i, je li Sarajevo, koga smatra prekrasnom europskom prijestolnicom kulture – još uvijek najzagađeniji grad. Dakle, kako se diše u BiH. To su pitanja koja preokupiraju Europu. A to nije ono što mi često spominjemo kao apsolutni prioritet, smatrajući da je to proširenje EU na zapadni Balkan – kaže Avdović.

Ta preokupacija, dodaje, naravno ne znači da se o „balkanskim pitanjima“ neće govoriti za vrijeme belgijskog predsjedavanja, jer će službeni Brisel ovog proljeća biti zadužen za izradu dokumentacije za definiranje strateških ciljeva EU u narednom periodu uključujući pitanje proširenja EU na istok.

Ističe da među prioritetima koji su javno poznati nema, dakle eksplicitnog govora o podršci ili prioritiziranju politike proširenja, iako, načelno, a valja naglasiti – i konzistentno – Belgija podržava proširenje EU na Zapadni Balkan.

– Kad je BiH u pitanju oni ponavljaju kako podržavaju europsku perspektivu za našu zemlju. Iako retorički ne idu puno dalje od toga, spremni su i na konkretnu podršku. Nedavno su, recimo u Briselu, za naše diplomate iz BiH održani seminari sa tematikom EU koja uključuje i pitanje proširenja – navodi ambasador Avdović.

Dalje navodi da se o proširenju EU na zapadni Balkan ponajmanje govori – potvrdno ili odrično – u nekoj „pro-et-contra“ javnoj raspravi.

– Vrlo je teško bilo „natjerati“ ili donekle „isprovocirati“ belgijskog diplomata, s kojim sam u proteklih nekoliko mjeseci razgovarao da se o tome izjasne konkretno, dok se analizira hoće li s Bosnom i Hercegovinom biti otvoreni pristupni pregovori u isto vrijeme kao s Ukrajinom i Moldavijom. Belgijanci su ostali radije diplomatski nedorečeni. Sve što ste od njih mogli dobiti je rečenica: „Proširenje je predmet interne debate u EU“ – kaže Avdović. 

Smatra da je jasno da i iz njihove perspektive proširenje na neki način podrazumijeva dužu vremensku etapu i zbog političkih previranja u EU. Tu su mišljenja dvije europske škole: Prvo, proširenje treba bazirati na ispunjenju uvjeta u zemljama poput Bosne i Hercegovine, i prije toga službeni Brisel prati vodeće glasove Njemačke, Francuske, tradicionalno i Nizozemske. Druga škola mišljenja počiva na uvjerenju da treba sačekati dovršetak internih reformi u EU, poput pitanja da li će prilikom glasanja u EU Parlamentu biti ključna kvalificirana većina iu kojim će oblastima konsenzus biti i dalje glavna poluga odlučivanja. To samo naizgled izgleda kao blaga nijansiranost, ali radi se o ključnim reformama i vizijama za budućnost EU.

– Tu dakako valja spomenuti projekt „Političke zajednice“, koji je lansirao francuski predsjednik Macron, a predsjednik Vijeća EU Charles Michel, belgijski političar kao svojevrstan političar alter-ego francuskog predsjednika – tu predloženu nazvao još i geostrateškom političkom unijom, te na samitu u Granadi je prošlog listopada najavio novi termin za ulazak nekih zemalja sa zapadnog Balkana u EU, a to je sada 2030. godina – navodi ambasador.

Upitan što Bosna i Hercegovina treba konkretno učiniti da joj budu otvoreni pristupni pregovori u očekivanom periodu, ambasador Avdović kaže kako sigurno nije slučajno što su ga kao bilateralnog ambasadora u Belgiji sve diplomate s kojima je održao prvo sastanak o odnosu Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU i toku reformskih procesa. Čak ga je i belgijski kralj Philippe u polusatnom razgovoru nakon predaje akreditiva 25. oktobra odmah pitao o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka EU. 

– Sljedeća dva mjeseca treba dobro – što posto – iskoristiti kako bi se obavio traženi minimum za ovaj važan iskorak prema EU – otvaranje pristupnih pregovora. Sljedeći najvažniji korak za Bosnu i Hercegovinu je usvajanje nekoliko reformskih zakona koji će onda vjerojatno otvoriti vrata tim pregovorima. Bez obzira koliko će trajati, a nadati se – ako budemo vrijedno radili – da će se ostvariti Michelova prognoza iz Granade, i da će, do 2030. neke zemlje kandidati postati dio EU – mi ne smijemo odustati. Ne smijemo se, ovog časa, ni opterećivati ​​time, da je neko sa manje zasluga od BiH, u decembru dobio taj pregovarački status. Trebamo biti svi skupa agilniji da se i nama otvore pregovori ovog proljeća. U tom bi statusu za Bosnu i Hercegovinu onda bio otvoren pristup mnogim fondovima i EU bi uz nas stala mentorski do kraja procesa – da ostvarimo onu reformu bez koje se ne može u političku Europu – kaže Avdović.  

Smatra da bi najgore bilo, a ta mu je poruka direktno dostavljena od važnih zapadnih diplomata u Briselu, da naša zemlja sada gubi vrijeme lamentirajući i prozivajući EU, da je u slučaju Ukrajine i Moldavije – Brisel donio samo političku, a ne vrijednosno ispravnu odluku . 

– Ovdje se insistira da su Ukrajina i Moldavija napravile važan pomak u traženim reformama i borbi protiv korupcije, i to moramo prihvatiti kao motivirajuću poruku. Svi traže i očekuju da BiH pokaže izdržljivost, upravo tu riječ upotrebljavaju – dakle, da pokažemo otpornost i održivost, i da što prije usvojimo reformske zakone. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina je jasna poruka – pomozite nam, da vam pomognemo – rekao je Avdović..

Odgovarajući na pitanje šta konkretno, BiH može očekivati ​​od belgijskog predsjedavanja, ambasador Avdović je rekao da je Belgija iskusna i dobro pripremljena članica EU, a ova se zemlja bez obzira na često krizne političke intervale, ipak uzima kao primjer dobre europske prakse, s učinkovitom javnošću. administracijom i iznimno jakim i inovativnim ekonomskim sustavom, koji ponajviše drži zemlju na okupu. Belgija je, daleke 1958. bila prva predsjedavajuća u EU i tu je funkciju obavljala već 12 puta do danas. Premijer Alexander De Croo i ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib početkom decembra iznijeli su argument da će jedinstveni i bliski odnosi Belgije s EU biti pokretači njezina predsjedavanja. 

– Ali, može biti i problema, jer je EU raznobojan politički kolaž i, o tome se, u Briselu govori na transparentan način. Vlada je priznala da se EU nalazi na raskrsnici, suočavajući se s negativnim učincima ruske agresije na Ukrajinu, posljedicama pandemije i energetskom krizom, uključujući razna pokupljenja. Tu su i ekstremne klimatske promjene, čemu Brisel pridaje adekvatnu važnost. Odjednom, tu je i obnovljen sukob na Bliskom istoku i humanitarno stradanje Palestine epskih razmjera. Ipak, u ovo predsjedavanje Belgija ulazi s optimizmom i sa motom: „Zaštititi, ojačaj, pripremi se – rekao je Avdović. 

Vlada u Briselu najavljuje otvaranje čak 150 dosijea tijekom svog predsjedavanja sa EU. I, unatoč tome što u gore spomenutim najavama nema eksplicitnog pominjanja proširenja EU na zapadni Balkan, ta će tema ipak biti prisutna tijekom belgijskog predsjedavanja.

Naime, Belgija želi pomoći da 27 članica oblikuje svoje političke prioritete za naredno razdoblje (2024.-2029.), kao što je mogućnost najavljenog proširenja Unije na 30 ili više država članica.

Tijekom ožujka – travnja, belgijsko predsjedništvo planira pripremiti zaključke o proširenju, ali i procesu unutarnjeg reformiranja EU, a time se dokazuje da je dinamika proširenja vuezana i za „internu debatu unutar EU“. Realnost je dakle, da proširenje nije vezano samo za izvještaje o napretku ili zaostajanju zemalja kandidata za članstvo u EU. 

Također Belgija planira izraditi dokument o strateškoj agendi EU prije kraja svog predsjedavanja. 

– U tom kontekstu, za BiH je važno razumjeti te zajedničke evropske prioritete koje će Belgija predvoditi u narednih pola godine – kaže Avdović.

Govoreći o tome koji su konkretni događaji koje BiH očekuju u periodu belgijskog predsjedavanja, Avdović kaže da je na razini EU tu završni plenarni sastanak Europskog parlamenta zakazan za kraj travnja, prije nego što se održe izbori u lipnju. Prije toga, dakako, očekivani izvještaj Europske komisije o napretku zemalja kandidata u ožujku. Ovo će biti dinamičan i intenzivan politički period koji će vjerojatno promjeniti dobar dio europskog političkog krajolika.

– Razgovarajući s europskim i belgijskim diplomatama u Briselu rečeno mi je da postoji strah od pobjede ultradesničara u EU Parlamentu, nakon pobjede tih političkih opcija u Nizozemskoj i Italiji, koja rastu u Njemačkoj, i njihovoj stalnoj prisutnosti u Francuskoj. To je scenarij koji bi se mogao ponoviti iu Belgiji. U taj kontekst rasta desnice na cijelom Zapadu stavlja se, čak i mogući povratak Donalda Trumpa na vlast u Americi, u studenom 2024. Upravo zato i znajući da se svi ne odnose isto prema tome, pitanja vladavine prava, pravno uređene konkurentnosti, ekološke tranzicije, socijalni program, pitanje azila i migracije, te vanjska politika EU, prije i poslije europskih izbora prioritetne teme za narednih šest mjeseci ostaju u fokusu. Sve to ima poseban politički eho koji se uveliko osjeća u Briselu, jer ta pitanja tište birače na predstojećim lokalnim izborima. Sigurno je da će se odraziti i na izbore za EU Parlament i nesumnjivo će imati utjecaja i na belgijsko predsjedavanje – kaže Avdović.

Navodi da je u Briselu već zadužen visoki diplomata Willem Van De Voorde (i ovo ime treba zapamtiti), stalni predstavnik Belgije pri EU, koji će do kraja veljače i ožujka raditi intenzivno na mnogim kompromisima, znajući da je EU doista vrhunac organizacijske, političke i ekonomske zajednice, ali nije monolitno političko tijelo u procesu odlučivanja. Vidljive su i razlike, uključujući recimo i strah najvećih i najmoćnijih – od prava na veto manjih zemalja poput Grčke i Portugala, ali i onih koji bi se tek trebali priključiti. Ni tu realnost ne treba zaboraviti. Najvažnije političke odluke donose se tijekom sastanka s 27 nacionalnih veleposlanika u Vijeću na čijem je čelu sada iskusni diplomat Van De Voorde.

– Zanimljivo je, io tome se ovdje već uveliko govori – kako će tijekom belgijskog predsjedavanja Europska komisija na dnevnom redu imati i vladavinu prava u Mađarskoj. Tu mogu biti širih političkih turbolencija, ne samo zbog ljudskih prava i sloboda, već i zbog odnosa Orbanove Mađarske s Putinovom Rusijom. Mađarska, io tome se već duže govori – podliježe proceduri iz „člana 7“ koja bi mogla rezultirati suspenzijom prava mađarskog članstva u EU. Naime, Belgija je već iznijela stav, po kome – nakon što Budimpešta preuzme predsjedavanje EU, 1. srpnja 2024. – tehnički gledano – druga država članica EU može preuzeti pitanja vladavine prava od Mađarske. 

– Kako će vladavina prava i demokratizacija biti prvi javno objavljeni prioritet belgijskog predsjedavanja i kako to ostaje oblast od izuzetne važnosti za cijelu našu regiju i Bosnu i Hercegovinu, sve se ovo mora imati na umu. Radi se o novoj paradigmi, po kojoj opstojnost članstva u EU nije zagarantirano kad se jednom zaradi u rigoroznom procesu kroz koji sad prolaze zemlje zapadnog Balkana. Ono se temelji na imperativu poštivanja zajedničkih EU vrijednosti i standarda koje treba sačuvati. To je poruka, da EU – neće odustati od tih vrijednosti. Dakle, o toj šarolikoj političkoj dinamici u Briselu valja voditi računa iu Sarajevu, jer – i to će utjecati i na dinamiku našeg kretanja ka EU – kaže Avdović.

Osim toga, tijekom belgijskog predsjedavanja sa EU i neovisno o tome, zapravo cijele ove 2024. godine na bilateralnoj osnovi – najvažniji događaj za Bosnu i Hercegovinu i Belgiju je ponovno otvaranje belgijske ambasade u Sarajevu.

– U ovom periodu obilježit ćemo, a nadam se i adekvatno proslaviti 30 godina punih diplomatskih odnosa naše dvije zemlje. Do ljeta, Belgija će poslati svog ambasadora u Sarajevo, a njegovo ime ćemo vjerojatno znati već početkom ove godine. Sa svoje strane, mi u Ambasadi BiH u Briselu, na proljeće planiramo sve to prigodno obilježiti negdje oko 1. marta Dana nezavisnosti, uz kulturne manifestacije i posjet delegacije iz Sarajeva. I to na bilateralnoj razini, ne dakle oni koji u Brisel dolaze isključivo zbog posjeta Europskoj uniji i NATO-u, već da bi se susreli s najvišim belgijskim dužnosnicima. Ako to bude izvodljivo, planiramo i organizaciju jednog poslovnog foruma s učešćem važnih privrednika iz BiH i njihove susrete s čelnicima belgijskih kompanija zainteresiranih za eventualno investiranje u našu zemlju i drugu ekonomsku, kulturnu i akademsku razmjenu. Naime, odlične političke odnose Bosne i Hercegovine i Belgije prate skromne ekonomske relacije – svega oko 400 milijuna KM godišnje razmjene, iako ohrabruje rast u toj sferi proteklih nekoliko godina. Prostora za jedan enormni napredak ima još. Želimo demonstrirati pozitivnu sliku Bosne i Hercegovine u Briselu i pokazati da imamo poslovne subjekte koji već dugo rade, proizvode i izvoze u EU po strogo propisanim evropskim standardima, i da je za njih – članstvo u Europskoj uniji već počelo, rekao je u razgovoru za Fenu veleposlanik BiH u Belgiji Erol Avdovič.