U okviru Dana evropskog naslijeđa obilježava se 250 godina Hasanaginice. Tim povodom su u organizaciji Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli upriličeni svečana akedemija i okrugli sto. Promovisana je i knjiga „Tajna Hasanaginice“ autora akademika Rusmira Mahmutćehajića.
Balada Hasanaginica prvi put je objavljena 1774. godine pod nazivom „Žalostna pisanca plemenite Asanaginice” u djelu “Viaggio in Dalmazia” italijanskog opata i putopisca Alberta Fortisa. Od tada do danas, Hasanaginica je tri stoljeća svjedočanstvo života i kulture ovih prostora. Koliko je ova balada zadivljujuća, najbolje govori podatak da su njome bili inspirisani neki od najvećih umova – Gete, Skot, Puškin. O važnosti Hasanagince na Svečanoj akademiji u organizaciji Odsjeka za Bosanski jezik i književnost Filozofskog fakultetg Univerziteta u Tuzli govorili su akademik Rusmir Mahmutćehajić iz Međunarodnog foruma Bosna, prof. dr. Mirsad Kunić sa Odsjeka za bosanski jezik Filozofskog fakulteta u Tuzli, prof.dr. Aleksandar Radoman sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u Cetinju.
Obilježavanju jubileja Hasanagince, koja je postala dio kulturnog naslijeđa svijeta, doprinijele su i Vlade TK i Zeničko -Dobojskog kantona, koje su ovu godinu proglasile godinom Hasanagince. U pripremi je i pozorišna predstava Hasanaginica, zasnovana na novom dramaturškom čitanju ove balade. Predstavu režira Ahmed Imamović, a autor dramskog teksta je Mirza Begović. Predviđeni su i izložba o Hasanaginici, naučni skup, predavanja u školama i drugi sadržaji.
Nosilac projekta obilježavanja ovoga jubileja je BKC “Alija Izetbegović” Kalesija, a pokrovitelji su Ministarstvo za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona i Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona.